Švedska udesno! Velike tektonske promjene Evrope “zarazile” i sjever

Rezultati parlamentarnih izbora u Švedskoj, ma koliko za neke bili šokantni, očekivani su kako u odnosu na predizborne ankete, tako i u širem kontekstu Evrope gdje su partije lijevog centra posljednjih godina pretrpjele čitav niz poraza, kaže za Sputnjik Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije.

Švedska vladajuća Socijaldemokratska stranka premijera Stefana Levena osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima (28,1 odsto), ali je to njihov najgori rezultat u istoriji — od 1917. godine. Konzervativna stranka Umjereni osvojila je 19,2 odsto, a ekstremno desničarska antimigrantska partija Švedske demokrate 17,9 odsto.

U kontekstu konstantnog pada popularnosti stranaka lijevog centra u Evropi, švedska Socijaldemokratska stranka ostvarila je dobar rezultat, smatra Igrutinović i dodaje da preliminarni rezultati pokazuju da ni lijevi blok (predvođen socijaldemokratama) sa osvojenih 40,6 odsto glasova, ali ni blok desnog centra (predvođen Umjerenim) sa 40,2 odsto ne mogu lako da formiraju Vladu.

Za pat poziciju između dva najveća bloka partija centra najzaslužniji je porast popularnosti krajnjih desničara — Švedskih demokrata, koji su se „hranili onim temama koje su posljednjih godina okupirale evropske političke elite“, prije svega pitanjem migracija.

Ono što se pokazalo najzanimljivijim je da je oko 40 odsto birača u Švedskoj promijenilo svoje partije u odnosu na izbore 2014. godine. Ta vrsta promjena, dinamike koja je išla u više smjerova je možda najzanimljiviji fenomen zato što postavlja novi zadatak etabliranim, starijim partijama desnog i lijevog centra da svoje politike i način razmišljanja o politici promjene kako bi uhvatili trendove tih rastućih pitanja u Evropi koja se vrte oko migracija i svega što ide uz to, poput pitanja bezbjednosti građana. Dakle, ovo je opomena“, ističe naš sagovornik.

Na rast rejtinga Švedskih demokrata u „najliberalnijoj i zemlji EU“, odnosno „socijaldemokratskoj državi blagostanja“, uticala je migrantska kriza jer je Švedska jedna od omiljenih destinacija izbjeglica, u kojoj je pitanje integracije migranata često puta „problematično rješavano“.

Uz to, podsjeća Igrutinović, na vrhuncu migrantske krize 2015. godine, EU je imala neka polovična rješenja, a takvu situaciju je desnica širom Evrope uspjela da opiše na način prijemčiv biračima, dok se ljevica jako sporo adaptirala na takve okolnosti.

Ono što je izvjesno poslije parlamentarnih izbora u Švedskoj je to da će se nova Vlada vrlo teško formirati. Igrutinović kaže da je malo vjerovatno da će se koalicije mijenjati, odnosno da će neka partija prijeći iz desnog u lijevi blok ili obrnuto, tako da je najvjerovatnije rješenje formiranje manjinske Vlade, pošto Švedska ima „istorijat manjinskih vlada koje neke partije podržavaju makar u nekim ključnim pitanjima“.

Naš sagovornik smatra da je i malo izvjesna mogućnost „velike koalicije“ jer su dvije velike partije predvodnice dva bloka. Čak i kad bi one ušle u koaliciju, bio bi im potreban i treći partner za parlamentarnu većinu. Najmanje vjerovatna opcija, ipak, jeste koalicija bilo kojeg bloka sa Švedskim demokratama.

Međutim, budući da su „saborci“ Švedskih demokrata norveška Partija progresa, koja je dio tamošnje vladajuće koalicije, i Danska narodna partija, koja manjinski podržava Vladu, postavlja se pitanje da li bi i švedski ultradesničari uskoro mogli da postanu „sistemska stranka“.

Igrutinović kaže da to nije isključeno, jer se može desiti da desni blok, koji ima nešto manje glasova, formira manjinsku Vladu koju bi podržavale Švedske demokrate. Međutim, dosta su teške reči pale u predizbornoj kampanji, za švedske uslove, i pitanje je da li se preko toga može preći.

Prvi pregovori će ići između ova dva velika bloka i ako oni ne uspeju da se dogovore, neka vrsta uključivanja Švedskih demokrata u sistem bila bi moguća što i jeste najbezbolniji način. Nisu u vlasti, nemaju ništa u ministarstvima, ne pitaju se za krojenje politike osim za neke načelne stvari i to bi bila neka vrsta probe od strane etabliranih političkih stranaka — da li oni mogu da budu priznati članovi švedskog društva. Mada, to zvuči grubo jer su ostvarili rezultat koji se mora poštovati“, kaže naš sagovornik.

Igrutinović zaključuje da bi to bio tek treći korak u formiranju nove Vlade, do kojeg bi eventualno došlo tek poslije neuspeha formiranja manjinske ili Vlade „velike koalicije“.

Izvor: Sputnik

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *