Kako je kneginja Trubecka otvorila vrata Ruske imperije Srbima

Puškinski dom (u prijevodu: Puškinova kuća) u Sankt Peterburgu je najvjerovatnije najveći istraživačko-naučni centar posvećen izučavanju ruske književnosti. U Puškinskom domu se čuvaju rukopisi mnogih pisaca, među kojima je najvredniji arhiv Aleksandra Sergejeviča Puškina, po kome je institut i dobio ime.

O radu institucije osnovane kao spomenik ruske kulture i stvaralaštva Aleksandra Sergejeviča Puškina razgovarali smo na marginama Kongresa slavista sa Ksenijom Jegorovom, zamjenicom direktora, koja nam je govorila o ogromnom bogatstvu Puškinskog doma koji, pored Puškinovih, čuva i rukopise najvećeg broja ruskih pisaca:

Bavimo se, prije svega, tumačenjem tekstova, čitanjem rukopisa i izdavanjem akademskih izdanja sabranih djela ruskih pisaca. Imamo rukopise i nacrte svih rukopisa Aleksandra Sergejeviča, kao i njegovu biblioteku. Čuvamo i spomenike drevnoruske književnosti, tu se mogu naći rukopisne knjige iz 13, 14, 16. vijeka. Tu su i veoma rijetke ’sjeverne‘ knjige, na primjer, Karelijska apokalipsa. To su pravoslavna izdanja s mnoštvom crteža, nastala na osnovu biblijske problematike. Ona su veoma rijetka, postoje u po jednom primjerku i nalaze se u našem rukopisnom odjeljenju. Sjeverne folklorne ekspedicije su donosile sa obala Bijelog mora razne spomenike drevne ruske kulture. Sve je to u Puškinskom domu. Te ekspedicije su bile organizovane i u sovjetsko vrijeme, šezdesetih godina, recimo, a ima ih i danas. I dan-danas naučnici koji izučavaju ruski folklor, popunjavaju naše riznice najvrijednijim spomenicima pomorskog i bjelomorskog folklora i rukopisnim izdanjima.“

© SPUTNIK /
Ksenija Jegorova u razgovoru za Sputnjik

Za svoj referat na Kongresu Ksenija je izabrala temu koja se tiče i Srba, na osnovu dokumenata koje je otkrila u bogatoj arhivi. Riječ je o velikom, prelijepom, restaurisanom albumu, posvećenom inostranim materijalima iz fonda Puškinskog doma.

„U albumu Jelisavete Trubecke je više od deset radova posvećeno delegaciji austrijskih Slovena koja je krenula u Moskvu 1867. godine. Delegacija je bila u Peterburgu, a cilj posjete Moskvi bilo je učešće na etnografskoj izložbi. Međutim, politički cilj je bila audijencija kod ruskog cara. Austrijski Sloveni su željeli slobodu“, kaže Jegorova.

Delegaciju su, prema njenim riječima, činili Srbi, Česi, i Hrvati.

© SPUTNIK / VLADIMIR ASTAPKOVIČ
Ulaz u jednu od prostorija u Puškinovoj kući

Pedesetih godina je kolega, srbo-kroatista, rastumačio neke rukopisne izvore, nekoliko zapisa na srpskom jeziku, tako da sam mogla da se oslanjam na njegove podatke. Album je veoma lijep, a najinteresantnije je to što on još nije poznat, to su nepoznati materijali koji se čuvaju kod nas i oni će nam omogućiti da donekle korigujemo našu savremenu naučnu predstavu o tom poznatom putovanju austrijskih Slovena u Rusiju, na češkom je to ’Put na Rus‘, ne znam kako to zvuči u srpskoj istoriografiji. Za posjetu Trubeckoj se nije znalo, a ona je, međutim, bila domaćica u jednom od viđenijih peterburških salona. To što je jedna tako ugledna dama u peterburškom društvu primila cjelokupnu delegaciju i to što je svaki od članova mogao nešto da ostavi u njenom albumu, veoma je važna činjenica. To znači da su Sloveni primljeni ozbiljno, saslušani su i postali su dio peterburškog kulturnog i političkog života i društva u tom periodu.“

© SPUTNIK / VLADIMIR ASTAPKOVIČ
Puškinova kuća u Pskovskoj oblasti

Tako je kneginja Trubecka ipak otvorila vrata ruske carevine „austrijskim slovenima“, s obzirom da istorija nema podatke da ih je carica primila. Zato je u romanima Crnjanskog ostao „plavi krug i u njemu zvijezda“ kao nedosanjani san.

Veoma bismo voljeli da o tome više zna, da to bogatstvo postane dostupno najširem krugu publike. U Rukopisnom odeljenju ima mnogo srpskih rukopisa, prije svega iz fondova ruskih naučnika koji su putovali po slovenskim zemljama. Za sada pravimo prve korake za otvaranje Puškinskog doma prema svijetu. Rijetko pravimo velike izložbe, ali svaki istraživač može da dođe kod nas u Peterburg i da posjeti Rukopisno odjeljenje Puškinskog doma. Tu mogu da mu daju rukopise, može na njima da radi, da proučava kataloge. Nažalost, elektronski katalog je još u izradi, ali svaki istraživač može da radi u skladu sa starom akademskom tradicijom i da pregleda naše kartoteke, a saradnici Rukopisnog odjeljenja će mu pomoći da izabere potrebne materijale. Izložbe su posvećene, prije svega, ruskim piscima. U oktobru i novembru će biti postavljena velika izložba posvećena 200. godišnjici Turgenjeva. Mislim da je to jedan od najvažnijih kulturnih događaja u Sankt Peterburgu. Imamo i izložbe na kojima otvaramo naše inostrane fondove, na primjer, ruski pisci-diplomate. To je priča o ruskoj književnosti u ulozi ambasadora ruske kulture u svijetu.“

© SPUTNIK / VLADIMIR ASTAPKOVIČ
Jedna od prostorija u Puškinovoj kući

Izvor: Sputnik

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *