Vitomir Mitrić: Lutkarstvo je kompilacija svih umjetnosti

Svijet lutkarstva predstavlja svijet animacije scenske poezije. Scenske lutke izražavaju svijet igre, duh oblika, tajnovitu animaciju predmeta, slika, govor znakova na sceni. Ovo je definicija lutkarstva redatelja i pozorišnog umjetnika Radoslava Lazića. Danas jedna nagrada na “Lut festu” nosi njegovo ime.

Međunarodni festival profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu “Lut fest” po 19 put je otvorio svoja vrata i najmlađe gledatelje uvukao u svijet pozorišne magije. A svijet lutaka jest svijet beskrajne mašte. Dijete se u lutkarskom svijetu obogaćuje spoznajno i emocionalno.

O “Lut festu”, lutkarskoj sceni, ili, bolje rečeno, njenom nedostatku u našem gradu, kao i nedostatku pozorišne scene uopšte razgovarali smo sa umjetničkim direktorom i selektorom festivala Vitomirom Mitrićem i izvršnim producentom festivala Aleksandrom Mitrić- Štifanić.

IS: Lutkarstvo jeste i početak teatra, teatar vuče svoje korjene iz rituala, iz lutki.

Vitomir: Kad odgovaramo na to pitanje, odgovor nalazimo upravo da je lutkarstvo vezano za stvaranje svijeta i stvaranje umjetnosti. Iz tih pećina gdje su prvo slikani likovi na zidovima i to je začetak umjetnosti, a u stvari kroz to nalazimo i sve ostale elemente koji su se nadograđivali na lutkarstvo i lutkarske predstave. Lutkarstvo je vrlo moćna umjetnost za djecu, od nje možemo očekivati spojene sve umjetnosti, kao kompilacija svih umjetnosti i to je umjetnost koja je najdublja, umjetnost koja pokreće one najtananije misli i razmišljanje o lutkarstvu, umjetnosti, o nastanku života i nama samima.

IS: Kakva je situacija sa lutkarskom scenom u Republici Srpskoj?

Vitomir: Mi imamo već 19 – ti „Lut fest“, a do sada smo napravili nekoliko lutkarskih predstava, sporadično. To nije ono što očekuje naš grad, što očekuje Republika Srpska od pojedinih gradova u Republici Srpskoj, mnogo veći trebaju biti rezultati na tom polju. Nije dobro već 19 godina imati festival a ne imati lutkarsku scenu, a ne imati ni pozorišnu scenu, ali mislim da smo mi svojim radom i 19 tim festivalom i određenim aktivnostima koje smo sporadično postavljali doveli do situacije da poslije 14 godina krene ponovo gradnja pozorišta. I očekujemo da će, možda, i 20 – ti festival biti održan u novoj zgradi pozorišta. U RS-u, dječje pozorište iz BL je institucija koja je dosegla najveće domete u lutkarstvu, pa možda i okruženju, i to je velika stvar. Međutim, morale bi se institucije kulture u RSu, gradu i opštinama na našem nivou uključiti da i druge sredine dobiju adekvatnu pažnju u tom pogledu. Nadam se da će se nešto promijeniti usvajanje ovog novog zakona o kulturi tako da će pojedine sredine uspjeti da riješe pozorišnu scenu u svojim domovima.

IS: Šta publika može očekivati tokom festivala?

Aleksandra: Za šest festivalskih dana publiku očekuje zaista bogat i takmičarski i prateći program. 10 predstava iz šest država. Prateći program pod nazivom laboratorija lutkarstva ove godine donosi tri lutkarske radionice; jednu petodnevnu radioncu Grand ginjol lutka koju vodi Zorana Milošaković Tasić, lutkarka i majstor lutaka iz pozorišta Pinokio iz Beograda. Naziv radionice Naši velikani. Radi se sa osnovcima. Ideja je da se napravi velika, grand, ginjol lutka, sa likovima naših značajnih velikana i, na kraju će biti organizovana prezentacija i te lutke će u stvari biti neka vrsta zaostavštine koja će se koristiti u raznim uličnim programima, na nekim drugim kuturnim festivalskim programima i neki deo neke stalne festivalske postavke. Jovan Caran iz NP „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina, on će držati jednu vrlo interesantnu radionicu, „Platno kao lutka“ sa srednjoškolcima, i gostima festivala. Jedan sistem improvizovanih lutaka koji od platna stvara i scenografiju i lutke za samu predstavu. Za najmlađe radionica ginjol lutaka, vode je Tatjana Paskoš i Tibor Fagaro iz NP „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina. Oni će napraviti lutke od predmeta koje svakodnevno koristimo u životu; čarape, rukavice, …. uvek možemo da izabereo iz ormara neke neobične lutke, i deci će da prikažu kako to može da se na jedan poseban način da i animira.

IS: Cijelo vrijeme spominjete djecu i srednjoškolce i kako da ih se uključi u prateći program festivala. Pored problema nepostojanja pozorišne scene u Istočnom Sarajevu postoji i problem neisprofiliranosti publike. Forum teatar se trudi da od malih nogu educira publiku, da najmlađe uvede u svijet teatra i umjetnosti uopšte, ali možda je ta neisprofiliranost publike uzrokovana nedostatkom scene.

Aleksandra: Za 19 godina možemo slobodno da kažemo da je Forum teatar doneo veliki doprinos edukaciji pozorišne publike i uopšte edukacije mladih iz oblasti lutkarstva i animacije. Misli da je to vrlo značajno, ta dvostruka edukacija kroz organizovane posjete predstavama i kroz radionice, oni se zaista upoznaju sa lutkarskom umjetnošću i učimo ih kako da u svakodnevnom životu pronađu šta je to kreativno, i kako umjetnost mogu da primjene gotovo svakog dana; ili u vrtiću,u školi, kod kuće. Učimo ih da budu kreativni i da pronađu ono što je lijepo u svakom danu.

Vitomir: Najveći problem je nekontunuirani rad, pa stoga i nemamo stalnu publiku u bilo kom segmentu. Pitanje je šta očekuje ta pozorišna publika na našim prostorima ali i drugim sredinama. Mislim da od pozorišta očekuju zabavu. Izgubio se taj umjetnički odnos prema pozorištu. Umjetnički, buntovni odnos prema pozorištu.

Angažirano edukativno pozorište za sve uzraste

Vitomir: Pozorište nije zabava. Ja sam i prethodnih godina napominjao kako i prosvjetni radnici moraju sebe u to segmetu edukovati i doći do spoznaje da ne samo ako znamo naziv predstave ili bajke ili priče koja se izvodi na sceni, bilo to dramska ili lutkarska. Ako to znamo onda mislimo kako bi trebalo to da djeci damo da gledaju. No, ako se pojavi novi naslov, za same pedagoge, to je nešto strano. Oni nisu za neke promjene u teatru. Ako je Crvenkapica, nju svi znaju, mi ćemo to da gledamo, mi ćemo pružiti to našoj djeci. Zato što mi to poznajemo i nama je to blisko, a ako se pojavi predstava Mačmalou, ne, šta je to. Mi to ne znamo šta je, iako mi u organizaciji festivala pokušavamo taj edukativni segment svim školama da pošaljemo sadržaj predstava, i za koji uzrast su namjenjene. Mi imamo i program koji zavisi od nacionalne strukture, na trgovima, i tim ambijentalni prostorima one su opet zanimljive. Ovo što će se danas odvijati je jako zanimljivo, i mi nismo imali jako puno ovakvih programa sporadično, a i naše financijske mogućnosti su jako malene da mi možemo, a trebali bi, oživjeti naš grad na svim prostorima. Da to bude i lutkarska i muzička, da to bude raznovrsni program koji će privući mlade, roditelje i djecu da uživaju u tim programima.

IS: teatarska publika u Istočnom Sarajevu nije isprofilirana. Koliko je to problem?

Aleksandra: Mi se trudimo da isprofilišemo publiku i zbog toga se trudimo da na festivalu imamo prave festivalske predstave, da to nisu one predstave koje toko godine dolaze na festival i gostuju po školama i kulturnim centrima, Domovima kulture. To su predstave koje zaista jedinstveno mogu da se vide na festivalu. Jedna od uloga festivala jeste da se publika profiliše, da prepoznaju ono što je prava umjetnost i ono što je pravi lutkarski izraz.

IS: Prije nekoliko godina Forum teatar je zajedno sa Ambasadom Bugarske najavio otvaranje muzeja lutkarstva…

Aleksandra: Ideja još uvijek postoji, mi svakako planiramo da na 20 tom festivalu organizujemo veliku izložbu lutaka. I mislimo da ćemo na tom festivalu zaista ozbiljno pokrenuti tu ideju, pokrenuti sve strukture u gradu, i, naravno, uz pomoć Ambasade Bugarske i sredstava fondova Evropske unije pokušati da napravimo i muzej lutaka. A to će svakako pokrenuti i izgradnju pozorišta i stvoriti jednu osnovu za stvaranje pozorišnog života u Istočnom Sarajevu.

Vitomir: Taj muzej je velika nadogradnja. Taj muzej ima Banja Luka, dječje pozorište u BL. Kad dosegnete jedan nivo na svim segmentima stilskog izvođenja i imate svoju produkciju, svoje uslove u kojima ćete raditi, no, mi nismo mogli otići dalje jer nismo zadovoljili osnovne elemente, a to je prostor koji je adekvatan. Ja se nadam da kada se izgradi zgrada pozorišta,a to je veliki zalogaj i za naš grad. Postavlja se pitanje našem gradu, da iako smo mi dosegli jedan izuzetno visoki i organizacioni i umjetnički nivo, da li naš grad ima mogućnosti i sposobnosti što se tiče kapaciteta grada da prihvati ponuđenu takvu organizaciju.

IS. Ove godine imate i nagradu Vojislav Vujanović.

Aleksandra: Nekako se dogodi da nas svake godine napusti neko nama drag, neki naš saradnik. Prošle godine smo uveli nagradu Radoslav Lazić, on je bio naš saradnik od osnivanja festivala, jedan od samih osnivača, i nakon njegove smrti savet festivala je odlučio da se glavna nagrada festivala zove Zlatna anima Radoslav Lazić, kao i plaketa za rast i razvoj lutkarstva kod nas i u svetu. Nas je, na žalost, i Vojo Vujanović napustio, i savet festivala je u dogovoru sa njegovom porodicom odlučio da jedna od nagrada, odnosno nagrada žirija novinara i kritike nosi njegovo ime. To je jedan mali doprinos sećanju na profesora i našeg proznatog kritičara i publicistu, i saradnika. To je naš doprinos da njegovo ime živi još dugo.

IS: Riječ dvije više o motu vašeg festivala?

Aleksandra: Poetika lutkarskog izraza u stvari ukazuje na to da festival svake godine traga za istraživačkim procesima na polju animacije, rediteljskog postupka, polju izrade i samog pristupa lutkarskom pozorištu. A u stvari lutkarstvo na neki način predstavlja jednu poetiku kao najviši nivo umjetničkog izražavanja, pogotovo za one najmlađe, likovni i kreativni elemenat. Tako da kroz taj moto želimo da kažemo da publika ima priliku da vidi onaj jedan spoj svih tih neobičnih istraživačkih pristupa u samom lutkarstvu.

IS: Kritika i pozoriši znalci dali su visoke ocjene za Lu fest.

Vitomir: Kritičari i istoričari ovaj festival svrstavaju među najznačajnije i najjače festivale u regionu i šire. Može se svrstati među značajnije svjetske festivale.

IS: Hvala na razgovoru, i želimo festivalu još puno ovako uspješnih godina.

Vitomir: Hvala Vama.

Aleksandra: Hvala.

Razgovarala: Biljana Semiz

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *