Priština daje loš primjer: I Latinska Amerika puna “Kosova”

Kosovski presedan je otvorio Pandorinu kutiju i inspirisao separatiste širom svijeta, a toga nije pošteđena ni Latinska Amerika, gdje u gotovo svim većim zemljama tinjaju potencijalna „Kosova“, kaže Dušan Vasić, bivši ambasador Srbije.

U prethodnoj deceniji, dok su u Latinskoj Americi prevladavali ljevičarski pokreti, pa i ljevičarske vlade, postojalo je veće razumijevanje za poziciju Srbije kada je riječ o nepriznavanju samoproglašene nezavisnosti Kosova. Međutim, posljednjih godina Latinska Amerika je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Država, koje rade na tome da nametnu svoj stav.

Kao rezultat pritiska SAD, kako je u emisiji „Sputnjik intervju“ objasnio Vasić, profesor na Fakultetu za poslovne studije i pravo, trenutno 11 država Latinske Amerike priznaje nezavisnost Kosova: Kostarika, Peru, Kolumbija, Belize, Panama, Dominikanska Republika, Honduras, Haiti, kao i tri manje ostrvske države — Dominika, Sveta Lucija i Sent Kits i Nevis.

Istovremeno, napominje profesor Vasić, gotovo sve velike latinoameričke zemlje imaju prilično jake separatističke pokrete, a njihov glavni pokretač je obično ekonomski — bogati regioni smatraju da previše daju centralnim vlastima. Na drugom mjestu su politički razlozi, a tek na posljednjem etnički.

Meksiko

Meksiko je doživio najteži separatistički raskol u svijetu, jer 1844. godine jedno prilično veliko područje Teksasa odlučuje da proglasi nezavisnost.

Poslije nekoliko godina, pod raznim pritiscima i ucjenama, potpisan je ugovor o novom razgraničenju sa SAD, pa je jedna velika zona Meksika prešla na drugu stranu granice i postala područje koje se uklopilo u SAD. Najbolnije je to što je teritorija koju je Meksiko izgubio iznosila preko milion i po kvadratnih kilometara, što odgovara ukupnoj površini sedam evropskih država. Od otcjepljenih teritorija nastalo je šest novih država u okviru SAD, a proširena je i teritorija četiri postojeće američke države“, ukazuje prof. Vasić.

U Meksiku danas postoje tri veća separatistička pokreta.

„Sjeverni deo Meksika, koji se naslanja na Ameriku, okuplja tri veoma razvijene države — Nuevo Leon, Čivava i Donju Kaliforniju. One sprovode pokret za osamostaljenje od centralne države na čelu su organizacijom ’Republika sjeverni Meksiko‘. Takođe, na jugoistoku Meksika nalazi se poluostrvo i istoimena država Jukatan. To je najznačajnije turističko područje Meksika, a grad Kankun jedno je od najpopularnijih turističkih ljetovališta na svijetu. Kako je ovo poluostrvo zahvaljujući turizmu i ukupnom razvoju izuzetno odskočilo i u njemu se pojavio pokret za osamostaljenje“, kaže Vasić.

Prema njegovim riječima, najosetljiviji i najbolniji deo za Meksiko je država Čijapas, koja se nalazi na jugu, na samoj granici sa Gvatemalom.

U toj državi već decenijama tinja vojni pokret na čelu sa grupacijom ’zapatista‘, koja se često sukobljava sa državnim organima centralne vlasti“, ukazuje prof. Vasić.

Brazil

Ova država je, naročito u posljednje dve godine, pod jakim pritiskom separatističkog pokreta koji buja na vrlo značajnom dijelu zemlje.

Glavni region koji teži separatizmu je Sao Paulo, koji sa još tri bogate države — Santa Katarina, Rio Grande do Sul i Parana — učestvuje sa preko 32 odsto bruto nacionalnog proizvoda zemlje. Taj osjećaj ekonomske moći i samodovoljnosti je ono što podstiče lidere u tim provincijama i državama da teže osamostaljenju. Oni su prilično odmakli u tome i stvoren je zajednički pokret ’Jug je moja domovina‘. Pripadnici te grupacije za osamostaljivanje, koji uključuje četiri države sa 26 miliona stanovnika, u oktobru 2016. organizovali su veliki referendum, koji je pratila izuzetno dobro osmišljena marketinška kampanja“, primjećuje prof. Vasić.

Argentina

Na jugu države, na gotovo petini teritorije Argentine živi narod koji sebe naziva Mapuče. Tamošnji separatistički pokret nastoji da se ujedini sa svojim zemljacima koji žive na teritoriji Čilea, kako bi stvorili novu zemlju ili entitet koji bi se nazivao „Zemlja svih Mapuča“. Ovim tendencijama se suprotstavljaju i Argentina i Čile.

Bolivija

Pokret „Medija Luna“ u Boliviji okuplja provincije Santa Kruz, Beni, Pando i Tariju, koje teže osamostaljenju.

Venecuela

Na sjeveroistoku Venecuele nalazi se provincija Sulija, izuzetno bogata naftom i tečnim gasom, u kojoj je nosilac separatističke aktivnosti pokret „Sopstveni put“.

Ovaj pokret je 2016. organizovao plebiscit sa namjerom da legalizuje otcjepljenje od Venecuele. Međutim, državni organi su proglasili taj referendum ilegalnim jer se nije uklapao ni u jednu zakonsku normu, niti su rezultati bili takvi da mogu garantovati odvajanje ove teritorije. Ostrvo Margarita je još jedna osjetljiva tačka u Venecueli. Ono je 2016. godine formiralo političku grupu čiji je cilj osamostaljenje i organizovanje referenduma“, ukazuje sagovornik Sputnjika.

Kolumbija

Panama je posljednja država koja se u Latinskoj Americi otcjepila na osnovu separatističkog pokreta, pomognutog od strane SAD. Ona se 1903. godine odvojila od Kolumbije.

Kuriozitet je da Kolumbija danas priznaje nezavisnost Kosova, iako je i sama prošla kroz tu fazu, a i danas u tom dijelu svijeta postoji nekoliko separatističkih pokreta. Naime, ova zemlja je gotovo stotinak godina bila poprište sukoba velikih gerilskih pokreta. Najpoznatiji je bio FARK — Revolucionarne oružane snage Kolumbije, ali još dva pokreta teže osamostaljenju od centralnih vlasti. Prošle godine je predsjednik Kolumbije napravio istorijski zaokret i kako bi pacifikovao pobunjeničke snage učinio ih je političkim faktorom i dao im pozicije u parlamentu“, objašnjava ugledni profesor.

Profesor Vasić za Sputnjik kaže da, prema procjenama naučnika, u mnogim zemljama svijeta danas postoji oko dvije stotine separatističkih pokreta. Od tog broja, oko 47 separatističkih pokreta zagovara postizanje samostalnosti ili autonomije uz upotrebu sile, oružja i pravljenja nereda.

Piše: Sandra Čerin

Izvor: Sputnikrs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *