Na današnji dan, 12. januar 1906. počeo Carinski rat

Na današnji dan, 12. januara 1906. godine, počeo je Carinski rat, koji je vođen između Kraljevine Srbije i Austrougarske monarhije.

Carinski ili, kako je još nazivan, svinjski rat je trgovinski sukob, koji je nastupio nakon prekida pregovora koji su u Beču vođeni radi zaključenja trgovnskog ugovora između dviju zemalja.

Prekid pregovora izazvala je iznenadna objava ugovora o carinskom savezu između Srbije i Bugarske, koji je bio doveden na snagu 21. jula 1905. u Beogradu, ali je bugarska vlada, protivno utvrđenim uslovima za potpis samog ugovora podnijela Narodnom Sobranju ugovor o carinskom savezu na odobrenje i ovo ga je jednoglasno usvojilo (krajem decembra 1905).

Austrougarska je smatrala da je ovaj ugovor uperen protiv njenih političkih i ekonomskih interesa, pa je prekinula pregovore sa Srbijom radi zaključenja trgovinskog ugovora. Smatralo se da će Srbija, budući ekonomski slaba i zavisna od tržišta Austrougarske, brzo kapitulirati. Austrougarska je odmah zabranila uvoz i transport stoke, živine i poljoprivrednih proizvoda, što je inače bila mjera kojoj je pribjegavala uvijek, još od Berlinskog kongresa, da bi ostvarila svoje interese. Na ove zabrane i pooštravanje drugih mjera Srbija je odgovorila istim mjerama (12. januara 1906). Do primjene retorzivnih carina nije dolazilo. Srbija je 1906. godine uvela potpuno novu carinsku tarifu i maksimalne carine na robu iz Austrougarske. Tako je izbio dugotrajni „svinjski rat“ koji je doveo do potpunog kidanja zavisnosti Srbije od Austrougarske.

Dana 6. marta 1906, pošto su po zahtjevu Austrougarske najprije napuštene glavne odredbe iz ugovora o carinskom savezu s Bugarskom, jer Kraljevini Srbiji nije više bilo, poslije stečenog iskustva, do toga, da na pitanju o savezu carinskom s Bugarskom vodi carinski rat s Austrougarskom, obustavljene su represalije i postignut je sporazum o provizornom uređenju međusobnih trgovinskih odnosa do zaključenja trgovinskog ugovora. Po tom sporazumu, koji je bio zaključen na bazi priznanja najvišeg povlaštenja, Austrougarska je uživala za svu robu, koja je prispjela, a ostala neocarinjena do 15. februara 12 sati noći, kad je prestao važiti trgovinski ugovor s njom zaključen 1892.

Srbija je dobila pravo da uvozi stoku i stočne proizvode, za koje se preko Ministarstva Narodne Privrede moralo tražiti prethodno odobrenje, i uvoz i provoz svježeg mesa i živine bez prethodnog odobrenja, uživajući pri uvozu u Austrougarsku najviše povlašćenje. Ovo privremeno stanje prestalo je 24. juna 1906, kad su obje zemlje počele da primjenjuju svoje opšte tarife.

Za Srbiju je ovaj Carinski rat imao neizmkerno povoljne posljedice. Odobrenjem vanrednog kredita od 500.000 dinara na otvaranje i iznalaženjem novih tržišta za stoku i stočne proizvode, izbjegla se i najmanja šteta. Ubrzo su nađena nova tržišta za stoku i stočne proizvode, cijene su pošle uvis i trgovina je uzela svoj normalan tok. Novi partneri su pronađeni u Nemačkoj, Egiptu, Francuskoj, Rusiji, Engleskoj i Švajcarskoj kao i drugim državama. Istovremeno je sa izgradnjom saobraćajnog sistema, jačanjem kontrole kvaliteta i smišljenog reklamiranja domaćih proizvoda, Srbija preduzela i mjere za inteziviranje robnog prometa. Konačno, Srbija je uspjela ne samo da znatno poveća obim svoje spoljne trgovine već i da proširi broj svojih trgovinskih partnera.

 

Izvor: National geografic.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *