Strateška odluka: Ukinute školarine za sve studente na preddiplomskom i diplomskom studiju u Crnoj Gori

Crna Gora je prošle sedmice donijela inteligentnu stratešku odluku – ukinula je školarine za sve studente na preddiplomskom i na diplomskom studiju (ali ne i doktoratima). Za zemlju od svega 600.000 stanovnika i podložnu iseljavanju, ovo je u kontekstu mladih najbolja odluka koju je mogla donijeti.

Povezana slika

Sudeći prema izjavi ministra prosvjete Damira Šehovića, logika po kojoj je zakon donesen je ispravna. On je kazao da se “odlukom o uvođenju besplatnog školovanja za sve studente stvaraju pretpostavke da u Crnoj Gori studiraju oni koji znaju, a ne oni koji imaju”. Odluka se odnosi na studente bolonjskog sustava. Jedan od ciljeva bio je “stvoriti pretpostavke za kvalitetnije visoko obrazovanje u Crnoj Gori”.

Objašnjenje crnogorskog ministra jasno pokazuje da se u ovoj zemlji nije ignoriralo rasprave o prednostima javnofinanciranog obrazovanja, a s obzirom na to da je zemlja mala i ima mali broj studenata, ovo je zapravo jeftina odluka. Znatno jeftinija nego što bi bila u Srbiji ili Hrvatskoj.

Izjave ministra Šehovića tim su više zanimljive jer je u zemljama koje su vidjele studentske okupacije i prosvjede s istim zahtjevom – poput Srbije i Hrvatske – argumentacija države često išla u smjeru koji bi usko vezao kvalitetu obrazovanja i plaćanje studija: logikom da država ne može ulagati više od osnove koju ulaže (prvo s objašnjenjem da se izdvaja sve što se može, a kasnije uz alibi mjera štednje) te da teret obrazovanja jednostavno moraju podijeliti studenti i njihovi staratelji.

Bez potpuno javnofinanciranog obrazovanja

Ipak, odluku treba i kritički razmotriti. Iz konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju jasno je da postoji jedna “mala” kvaka. Ono što crnogorski ministar naziva besplatnim školovanjem, nije zapravo to u punom svom smislu. Ovdje se zapravo radi samo o ukidanju školarina, uz istovremeno izlaganje sveučilišta tržištu:

“Ciljevi od kojih smo pošli prilikom izrade zakona su potreba stavljanja akcenta na dostupnost visokog obrazovanja svima pod jednakim uslovima, na kvalitet i mobilnost, finansijsku održivost i odgovornost UCG-a, ali i na usklađenost našeg sistema visokog obrazovanja sa potrebama tržišta rada”, kazao je ministar Šehović na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Crne Gore.

Uz brojne “kozmetičke izmjene” poput sistemske provedbe 3+2+2 sustava (3 godine preddiplomskog + 2 godine diplomskih mastera + 3 godine postdiplomskog doktorskog studija), osniva se Agencija za kvalitet visokog obrazovanja (bavi se akreditacijama, reakreditacijama i vanjskim evaluacijama, ono što je u Hrvatskoj Agencija za znanost i visoko obrazovanje), i najvažnije, usput spomenuto, “mijenja se model finansiranja UCG-a”. Novi model je “takozvani ugovorni model finansiranja koji podrazumijeva prava i obaveze i za državu, i za UCG, a zahvaljući kojima će UCG stvoriti preptostavke za značajnija izdvajanja iz budžeta, ali pod uslovom da prethodno ispune one ciljeve koje je Vlada pred njim postavila”, objasnio je Šehović.

Ono što u moru “dobrih vijesti” Šehović nije kazao jest da su ovi ugovori vezani za izvedbu, u pravilu su definirani jako kratkoročno, a podrazumijevaju i uspjeh fakulteta na tržištu.

Drugim riječima, iako je odluka o ukidanju školarina dobrodošla, njome nije zaustavljena komodifikacija visokog obrazovanja. No, tko zna, možda Crna Gora u balansiranju zahtjeva tržišta rada za sve većom potrebom što brže reprodukcije znanja i potreba društva za kvalitetnim obrazovanjem bude plivala vještije od drugih zemalja bivše Jugoslavije.

 

(Global CIR/Bilten)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *