Zajedno sa drugim moćnicima iz organizacije ‘Porodica’ izabrao sam Putina kao Jelcinovog nasljednika!

Prije nego što je postao svjetski poznat kao odbjegli bankar koji od Rusije traži odštetu od 15 milijardi dolara, iako joj duguje 150 miliona eura, glavne stavke u biografiji Sergeja Pugačeva bile su njegova funkcija glavnog finansijera Borisa Jeljcina i Vladimira Putina, i pozicija supruga rođake Lava Tolstoja.

Čovjek nekada ogromnog političkog uticaja, bez koga bi važni dijelovi svjetske historije skoro sigurno izgledali mnogo drugačije, prije problematične reputacije stekao je diplomu tehničkih nauka i, kao doktor elektrotehnike, mjesto u ruskoj Akademiji inženjera. U trenutku raspada SSSR-a već je imao svoju privatnu firmu koja je investirala u razne projekte širom EU, SAD i Rusije: od finansija, preko medija, do biotehnologije, njegov novac bio je svuda, piše Telegraf.rs

Otišavši korak dalje, 1990. sa svojim saradnicima osnovao je NTB banku, a dvije godine kasnije i Internacionalnu industrijsku banku tj. Mežprombank, kako je daleko poznatija. Uslijedilo je osnivanje OPK mješovite korporacije, koja je raspolagala aktivom u vrijednosti od 300 milijardi rubalja.

Kada se 1991. godine preselio u Moskvu, otpočeo je i njegov politički angažman, koji se 1996. transformisao u vodeću snagu koja je stajala iza predsjedničke kampanje Borisa Jeljcina. Kada je uspješno obavio posao, a ovaj postao predsjednik, Pugačev je nagrađen pismom zahvalnosti “za veliki doprinos razvoju ruske demokratije i učestvovanju u sprovođenju izborne kampanje”, čiji je potpisnik bio šef države.

‘Porodica’ odabrala Putina kao nasljednika?

Poslije dvije godine, kao član ruske delegacije u Vašingtonu, na čelu sa ministrom finansija Maihaelom Zadornovim, vodio je pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom, o podršci Rusiji, da bi se između 1998. i 2000. našao i u ključnoj ulozi u pripremi Putinove predsjedničke kampanje, a onda, 2001. bio imenovan i za senatora.

 O svojim političkim zaduženjima u tom periodu rekao je da je bio član grupe ljudi koja je upravljala Rusijom, a nazivala se Porodica, a u kojoj mu je pripao zadatak da odabere Jeljcinovog nasljednika, kada je izbor pao na “iskusnog špijuna Putina”.

Članove “porodice” činili su Tatjana Dijačenko, kćerka tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina, njen muž i ruski oligrah Boris Berezovski, i čovjek koji je kasnije postao poznat kao “bankar Kremlja” – Sergej Pugačev.

Do kraja drugog Jeljcinovog mandata, kada je vremešni predsjednik već bio izmučen bolešću srca i zavisnošću od alkohola, “porodica” se bacila u potragu za njegovim nasljednikom. Idealan kandidat bi morao imati iste ciljeve kao i “porodica”, ali i da može da pridobije povjerenje naroda.

– Nije to bilo kao da smo rekli: “Hej, tu je neki Putin. Hajmo njega da postavimo za predsjednika.” Vladimir Putin je već bio u igri s obzirom da je u to vrijeme bio direktor FSB. Štaviše, on je svojim rezimeom već bio ‘nametnut’ kao jedna od ključnih figura, kao ‘siloviki’ ( ‘siloviki’ je naziv za političare koji su prethodno imali karijeru u vojsci ili KGB ).

– Vladimir Putin nije osoba koja pravi strateške planove. On živi danas. Nema plan, čak nije planirao ni da postane predsjednik. Čak nije želio ni da bude član vlade. Ali, ponekad ne možete kontrolisati stvari – rekao je Pugačev za magazin “Tajm” prošle godine.

 Zbog majstorskih sposobnosti da dovede nekoga na vlast, i obezbijedi mu finansijska sredstva za to, iz “porodice” je ponio nadimak “bankar Kremlja”. Iza Pugačeva, na funkciji na kojoj je proveo narednih 10 godina, ostali su brojne donacije u regionu Tuva, poput muzeja i brojnih crkava. Posljednje godine senatorske službe, 2011. našao se pod istragom ruske vlade zbog pronevjere zajmova koje je njegova Mežprom banka dobila od države, a za šta bi, u Rusiji, mogao da bude osuđen na 10 godina zatvora.

Znajući šta mu se sprema, 2009. godine uzeo je francusko državljanstvo, ali zbog “počasnog” mjesta na crvenoj listi Interpola – uprkos tome što se dugo branio navodima da je hajka na njega političke prirode – koji je, na zahtjev Rusije, zamrznuo svu njegovu međunarodnu imovinu, u vrijednosti od 15 milijardi dolara, trenutno ima status izbjeglice.

Brak sa nasljednicom Lava Tolstoja

Nešto svjetlija tačka u životu “Putinovog bankara”, kako je takođe poznat, jeste njegov brak sa “nasljednicom” Lava Tolstoja, biznismenkom i avanturistom Aleksandrom Tolstoj. Mimo porodice s njim, Aleksandra je čuvena po dokumentarcima o putovanjima na koja je išla jašući konja, čime je obezbijedila bogat materijal za brojne filmove, knjige i javne nastupe. Kao master umjetnosti na Edinburškom univerzitetu, 2003. godinu provela je u Rusiji, gdje je držala časove engleskog djeci bogataša. Na ovaj način je prvi put i stupila u kontakt sa Pugačevim; njen brak sa Šamilom Galimzianovim raspao se 2009. godine, neposredno nakon rođenja sina Aleksisa, s kojim se, potom, preselila u Čelzi.

Iste godine unajmila je velikodušno plaćene advokate koji su imali zadatak da zaštite njen privatni život, a ubrzo se saznalo i koji je bio motiv tog poteza. Nekoliko mjeseci kasnije ona i Sergej boravili su u vili na jugu Francuske: dok je Sergeju pomagala da nađe seosko imanje u Engleskoj, a za sebe kupovala farmu u Hirfordširu, njen daleki rođak Aleksandar Nekrasov otkrio je javnosti ne samo da su Aleksandra i Sergej u vezi, već i to da je on otac njenog sina.

Do 2011. bilo je opšte poznato da su njih dvoje par, i to sa kućama u Monaku, Londonu i Moskvi, iako je Pugačev i dalje bio zvanično u braku sa svojom prethodnom suprugom Galinom, s kojom ima dva sina Viktora i Aleksandra, kao i unuke. 2010. godine par je dobio i sina Ivana, a 2012. ćerku Mariju.

Uprkos sudskoj odluci kojom mu je prošle godine naređeno da ostane u Britaniji, Pugačev je prebjegao u Nicu, u kojoj se “krije” od onih kojima je obezbijedio moć.

[youtube width=”600″ height=”400″]http://www.youtube.com/watch?v=A6QiR9aZ75w[/youtube]

(Global CIR/Agencije/Foto: Agencije)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *